SLUŽBENA STRANICA GRADA SVETE NEDELJE

Gradovi prijatelji

Člankom 15. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđeno je da: Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl. u daljnjem tekstu: sporazum) o suradnji gradova, općina i županija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i ovim Zakonom. Odgovarajuća odredba sadržana je i u članku 31., a u svezi članka 11. Statuta Grada Svete Nedelje.


GRAD BAKAR




Grad Bakar jednan od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu s dugom i bogatom poviješću. Područje Grada Bakra proteže se od Bakarskog zaljeva do Vrha Risnjaka i zauzima površinu od oko 12.560 ha, te obuhvaća 9 naselja: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Bakar, drevni grad i luka, mjesto je gdje se Sredozemno more najdublje uvuklo u europsko kopno, a smjestio se poput bisera u naručje dubokog zaljeva (dugog 4,5 km, širokog 600-700m, dubine do 40 m). Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova povijesna jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Vrlo važno je spomenuti i to da su predstavnici Grada Bakra supotpisnici poznatog Vinodolskog zakonika iz 1288.godine, u kojem se prvi puta spominje sadašnje ime grada. Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu koja se ogleda kroz bakarski Kaštel, hreljinsku gradinu, crkvu sv. Andrije u Bakru ( treću po veličini u Hrvatskoj, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge kulturno-povijesne znamenitosti i osobitosti).


Posjetite službene stranice grada

 


GRAD SLATINA



Slatina, koja se smjestila u Virovitičko-podravskoj županiji raspolaže bogatom prošlošću. Brojni arheološki nalazi, evidentirani u Novoj Bukovici, Voćinu, Čađavici, Sladojevcima, Macutama i Slatini, ukazuju da je ovo područje naseljavano od davnina. Upravo ti nalazi koji potječu iz pretpovijesnog i rimskog doba, a nađeni su u Slatini, svjedoče da je Slatinski kraj već tada bio naseljen. U blizini Slatine nalazi se više prapovijesnih naselja nedaleko Macuta kao i groblja kulture sa žarama u okolici Nove Bukovice kraj Slatine. Grad Slatina je sa sjevera omeđen rijekom Dravom, a s juga grebenima Papuka. Slatina svoj razvoj dijelom zahvaljuje imućnoj našičkoj obitelji Pejačević za čijeg su vremena u središtu mjesta podignuti stambeni i gospodarski objekti te park s egzotičnim stablima. Slatina ima ulogu središnjeg naselja regije. Posebnim Zakonom Sabora Republike Hrvatske Slatina je 1992. godine dobila status grada. Nakon tog značajnog događaja Slatina se počela buditi preko različitih kulturnih, zabavnih, vjerskih i drugih događaja. Isto tako, Slatina je iznjedrila mnoge znamenite i zaslužne ljude, kao što su: Matija Slatinski, Rudolf Kolibaš, Milko Kelemen, Mirko Jirsak, Milan Balenović, Viktor Žmegač, Ana Bognar, Zdravko Šljivac, Viktor Liebl i dr.
Danas je Slatina, usprkos svojoj burnoj povijesti, postigla velike rezultate u pogledu razvoja. Tako je svoj razvoj uglavnom usmjerila na gospodarstvo uz kontinuiranu brigu za očuvanje okoliša, iako i ostale grane nije zaboravila, te samim time može se reći da je danas Slatina jedno ekonomsko, obrazovno, kulturno i turističko središte.

Posjetite službene stranice grada

 


OPĆINA ŠKOFLJICA



Općina Škofljica smještena je u središnjem dijelu Republike Slovenije, a prostire se na 43,3 m2. Obuhvaća jugoistočni dio Ljubljane s močvarnim područjem, Želimlje dolinom, kao i brdovitim dijelom koje seže od Orel i Molnika sve do vrha Sv. Ahaca. Opčina Škofljica po veličini spadaju među manje općine s obzirom da broji 10.618 stanovnika.

Samo mjesto Škofljice izuzetno je prometno područje, s obzirom da se kroz središte sijeku cestovni (automobilski i teretni) promet, željeznički promet te mnoge druge usluge i aktivnosti. Zemljopisno gledano općina Škofljica je uglavnom ravni dio, koji je močvara u blago valovitom i brdovitom zaleđu.

Poljoprivreda je manje razvijena, jer se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi na Ljubljanskoj močvari, a preostali dio je na visokoj nadmorskoj visini. Većina ljudi je zaposlena u Ljubljani ili u bližoj okolici, no otvaranjem poslovno-trgovinske zone općina Škofljica raste u prave male poduzetnike.

Posjetite službene stranice grada