Sveta Nedelja je slikovito mjesto nedaleko od Zagreba Koje se uzdiže pored stare Samoborske ceste i suvremene autoceste kojom je Zagreb povezan sa slovenskom granicom i dalje Europom. Sveta Nedelja se prvi puta spominje još daleke 1301. godine kao jedna od župa Zagrebačke nadbiskupije.
Zakonom o lokalnoj samoupravi od 30. prosinca 1992. godine utvrđena je općina Sveta Nedelja u koju su ušle tadašnje mjesne zajednice: Bestovje, Brezje, Kerestinec sa Žitarkom i Kalinovica, Mala Gorica sa Srebrnjakom, Novaki, Orešje, Rakitje, Strmec, Jagnjić Dol i Sveta Nedelja i Svetonedeljski Breg. To područje, površine 65 km2, poklapa se s bivšom općinom i župom Presvetog Trojstva, a nalazi se zapadno od Zagreba između Save te Okićkog i Samoborskog gorja.
Čitav svetonedeljski kraj leži na aluvijalnoj savskoj nizini, naslonjen na trup samoborskog gorja koje je nastalo u mezozoiku u formaciji trijasa i krede. Iz miocena potječu naslage vapnenca i lapora, a iz pliocena slojevi belvederskog šljunka. U pleistocenu su nastale naslage ilovače i šljunka kojima su pokriveni najniži ogranci Samoborskog gorja. O doseljavanju Hrvata u ove krajeve ima malo pouzdanih podataka i tek od Ladislavove darovnice (druga polovica 13. stoljeća) možemo koliko-toliko, pratiti povijesni tijek u Svetoj Nedelji. Naime čitav kraj, sve do Save, pripadao je vlasnicima Okić-grada, a tadašnja župa Sveta Nedelja i danas je pod okićkim dekanatom.Najveća zanimljivost svetonedeljskoga kraja je nekoć dvokatni, a poslije potresa 1880., prizemni dvorac Kerestinec. Posjed Kerestinec kupio je 1560. godine grof Petar II. Erdody, a 1575. novim vlasnikom postao njegov sin Petar III. Siguran i čvrst dvorac u Kerestincu uskoro je postao stalno sjedište obitelji Erdody. Iako je nekoliko puta pregrađivan, a njegov današnji oblik dosta izmijenjen u odnosu na prvotni, dvorac u Kerestincu još i danas sadrži još izrazite fortifikacijske elemente, te je spomenik kulture I. kategorije.
Današnja župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji barokna je građevina s dopadljivim ornamentiranim stropom. U njoj je od 1760. do 1787. godine župovao i jedan od znamenitijih ljudi ovoga kraja, svetonedeljski župnik Mihalj Šilobod Bolšić, tvorac prve hrvatske aritmetike „Arithmetika Horvatszka”, izdane na književnom kajkavskom jeziku u Zagrebu 1758.
S etnološkog stajališta ovaj kraj je posebno zanimljiv. Administrativno je povezan sve do kraja Drugog svjetskog rata te predstavlja zasebnu cjelinu. Nošnju možemo pratiti od polovice 19. stoljeća u njezinim osnovnim oblicima i funkcijamakoje su u stalnoj promjeni. Sela ovoga kraja nalaze se na pola puta između Samobora i Zagreba i otvorena su njihovim utjecajima više od većine prometno izoliranih se sela samoborske općine. Žitelji ovoga kraja u prošlosti su se pretežito bavili poljodjelstvom i, pored ostalih kultura, uzgajali su lan i konoplju, čija su vlakna osnove muške i ženske narodne narodne nošnje.
Gospodarska osnova ovoga kraja u zadnjih 50 godina potpuno se izmijenila. Kao što smo rekli, nekoć je to bio isključivo poljodjelski kraj. Prvi industrijski pogoni javljaju se uoči kraja Drugog svjetskog rata, da bi do prave industrijske ekspolzije došlo potkraj 60-tih godina. Uz već formirana industrijska središta Kerestinec, Brezje i Rakitje, stvara se tzv. Industrijska zona Novaki-Bestovje južno od ceste Samobor – Podsused, koja se proširuje i na sjevernu stranu prema Strmcu i dalje prema trokutu Betonska cesta – Potok Rakovica – autocesta u Svetoj Nedelji. Danas Sveta Nedelja predstavlja najmlađi grad u županiji, s obzirom da je taj status dobila 2006. godine.