Gradovi prijatelji

Zakonski okvir

Člankom 15. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđeno je da: Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl. u daljnjem tekstu: sporazum) o suradnji gradova, općina i županija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i ovim Zakonom. Odgovarajuća odredba sadržana je i u članku 31., a u svezi članka 11. Statuta Grada Svete Nedelje.

Grad Bakar

Grad Bakar jednan od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu s dugom i bogatom poviješću. Područje Grada Bakra proteže se od Bakarskog zaljeva do Vrha Risnjaka i zauzima površinu od oko 12.560 ha, te obuhvaća 9 naselja: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Bakar, drevni grad i luka, mjesto je gdje se Sredozemno more najdublje uvuklo u europsko kopno, a smjestio se poput bisera u naručje dubokog zaljeva (dugog 4,5 km, širokog 600-700m, dubine do 40 m). Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova povijesna jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Vrlo važno je spomenuti i to da su predstavnici Grada Bakra supotpisnici poznatog Vinodolskog zakonika iz 1288.godine, u kojem se prvi puta spominje sadašnje ime grada. Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu koja se ogleda kroz bakarski Kaštel, hreljinsku gradinu, crkvu sv. Andrije u Bakru ( treću po veličini u Hrvatskoj, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge kulturno-povijesne znamenitosti i osobitosti).

Grad Slatina

Slatina, koja se smjestila u Virovitičko-podravskoj županiji raspolaže bogatom prošlošću. Brojni arheološki nalazi, evidentirani u Novoj Bukovici, Voćinu, Čađavici, Sladojevcima, Macutama i Slatini, ukazuju da je ovo područje naseljavano od davnina. Upravo ti nalazi koji potječu iz pretpovijesnog i rimskog doba, a nađeni su u Slatini, svjedoče da je Slatinski kraj već tada bio naseljen. U blizini Slatine nalazi se više prapovijesnih naselja nedaleko Macuta kao i groblja kulture sa žarama u okolici Nove Bukovice kraj Slatine. Grad Slatina je sa sjevera omeđen rijekom Dravom, a s juga grebenima Papuka. Slatina svoj razvoj dijelom zahvaljuje imućnoj našičkoj obitelji Pejačević za čijeg su vremena u središtu mjesta podignuti stambeni i gospodarski objekti te park s egzotičnim stablima. Slatina ima ulogu središnjeg naselja regije. Posebnim Zakonom Sabora Republike Hrvatske Slatina je 1992. godine dobila status grada. Nakon tog značajnog događaja Slatina se počela buditi preko različitih kulturnih, zabavnih, vjerskih i drugih događaja. Isto tako, Slatina je iznjedrila mnoge znamenite i zaslužne ljude, kao što su: Matija Slatinski, Rudolf Kolibaš, Milko Kelemen, Mirko Jirsak, Milan Balenović, Viktor Žmegač, Ana Bognar, Zdravko Šljivac, Viktor Liebl i dr.

Danas je Slatina, usprkos svojoj burnoj povijesti, postigla velike rezultate u pogledu razvoja. Tako je svoj razvoj uglavnom usmjerila na gospodarstvo uz kontinuiranu brigu za očuvanje okoliša, iako i ostale grane nije zaboravila, te samim time može se reći da je danas Slatina jedno ekonomsko, obrazovno, kulturno i turističko središte.

Općina Škofljica

Općina Škofljica smještena je u središnjem dijelu Republike Slovenije, a prostire se na 43,3 m2. Obuhvaća jugoistočni dio Ljubljane s močvarnim područjem, Želimlje dolinom, kao i brdovitim dijelom koje seže od Orel i Molnika sve do vrha Sv. Ahaca. Opčina Škofljica po veličini spadaju među manje općine s obzirom da broji 10.618 stanovnika.

Samo mjesto Škofljice izuzetno je prometno područje, s obzirom da se kroz središte sijeku cestovni (automobilski i teretni) promet, željeznički promet te mnoge druge usluge i aktivnosti. Zemljopisno gledano općina Škofljica je uglavnom ravni dio, koji je močvara u blago valovitom i brdovitom zaleđu.

Poljoprivreda je manje razvijena, jer se veliki dio poljoprivrednog zemljišta nalazi na Ljubljanskoj močvari, a preostali dio je na visokoj nadmorskoj visini. Većina ljudi je zaposlena u Ljubljani ili u bližoj okolici, no otvaranjem poslovno-trgovinske zone općina Škofljica raste u prave male poduzetnike.

Grad Gostivar

Gostivar je grad u Republici Sjevernoj Makedoniji u Pološkoj kotlini s otprilike 35 000 stanovnika. Sjedište je istoimene Općine Gostivar, koja ima 81 042 stanovnika. Kao službeni jezici se koriste makedonski, albanski i turski jezik. Nekada je ovaj grad bio zanatsko- trgovački grad, a danas su tu smještene veće tvornice kao npr. Tvornica vatrostalnih materijala, Tvornica tekstila i Mesna industrija Gorni Polog.

Gostivar leži na padinama Šar Planine u južnom, višem dijelu Pološke kotline (Gorni polog). Pored Gostivara nalazi se selo Vrutok, gdje je izvor Vardara na visini od 683 m. Rijeka Vardar teče kroz Gostivar, dijeleći ga na pola. Pored Gostivara na otprilike 26 km nalazi se Nacionalni park Mavrovo na planini Bistra u čijem je sklopu jedno od najboljih skijališta u Makedoniji Zare Lazarevski. Kako Gostivar leži na obroncima Šarplaninskog masiva planinarima je ishodišna točka za penjanje i izlete na obližnje planine Korab (2764 m) i Bistru (2 163 m).

Nakon prihvaćanja pisma namjere o suradnji i prijateljstvu dvaju gradova, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Svete Nedelje u lipnju 2018. godine potpisana je povelja o prijateljstvu Grada Svete Nedelje i Grada Gostivara kojom će se ostvariti uzajamna suradnja na područjima ekonomije, poduzetništva, obrazovanja, kulture i sporta.

Grad Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Središte je Sinjske, a samim time i Cetinske krajine. Ukupna površina je 194,27 km2 . Sinj administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ukupna površina je 194,27 km2. Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2021. godine Sinj s užom okolicom ima 23.452 stanovnika, dok u samom gradu živi 10.771 stanovnika. Sinj je u Hrvatskoj i šire prepoznatljiv po Sinjskoj alci, viteškoj igri koja se u Sinju održava od početka 18. stoljeća, u znak pobjede nad turskim osvajačima.

Sinj se nalazi u srcu Dalmatinske zagore, na 320 metara nadmorske visine, 30 km udaljen od Jadranskoga mora. Okružen je surim planinskim ljepoticama Kamešnicom, Svilajom i Dinarom, na rubu plodnoga Sinjskog polja kojemu život udahnjuje bistra i studena Cetina.

Arheološki pronalasci svjedoče o naseljenosti cetinskoga područja još iz prapovijesnih razdoblja. Brojni nalazi od kraja bakrenog do sredine brončanog doba pripisuju se tzv. cetinskoj kulturi. Pogodan geografski položaj, špilje, uzvisine i plodna polja pogodovali su razvoju poljodjelstva, a na planinskim obroncima i stočarstva.

Zbog specifičnosti geografskog položaja Sinja koji se nalazi u kotlini, a tek tridesetak kilometara od mora, klimatski se isprepleću umjereno kontinentalna i submediteranska klima. Olakšanje u vrućim i sušnim ljetnim danima donose svježe noći kojima pridonosi blizina planinskih masiva. Oborine su znatnije u zimskom dijelu godine, kad se temperatura može spustiti vrlo nisko.

Autor fotografije: Ivan Alebić

Navigacija
Pretraga
Prilagođeni mod
Na vrh
Postavke kolačića Web stranice grada Sveta Nedelja koriste kolačiće u svrhu analitike i oglašavanja, kako bi mogli pružiti korisnicima najkvalitetniju uslugu, te kako bi mogli obavještavati korisnike o aktivnostima grada Sveta Nedelja i povezane službe grada Sveta Nedelja kroz ciljano oglašavanje.
Napredne postavke kolačića Web stranice grada Sveta Nedelja koriste kolačiće u svrhu analitike i oglašavanja, kako bi mogli pružiti korisnicima najkvalitetniju uslugu, te kako bi mogli obavještavati korisnike o aktivnostima grada Sveta Nedelja i povezane službe grada Sveta Nedelja kroz ciljano oglašavanje.
  • Osnovni kolačići
  • Kolačići vezani uz spremanje privola korisnika (ne sadrže identifikacijske podatke), te kolačići vezani uz anonimizirano praćenje prometa na stranicama grada Sveta Nedelja (Google Analytics)
  • Analitika
  • Sustav za naprednije praćenje ponašanja korisnika. Svi korisnici su anonimizirani i informacije o njima su svedene na vrstu operativnog sustava i pretraživač (browser) koji koriste.
  • Oglašavanje
  • Kolačići za izgradnju aninomiziranih retargeting lista u oglašivačkim platformama sustava Facebook i Google AdWords u svrhu kvalitetnijeg informiranja stanovništva o događanjima na području grada. Grada Sveta Nedelja ne dijeli svoje liste s trećim osobama, izuzev službi unutar grada Svete Nedelje (npr. Turistička zajednica).
  • Društvene mreže
  • Prikaz interaktivnih elemenata društvenih mreža na stranicama grada Sveta Nedelja

Pomoć s osobama s invaliditetom

Paleta boja

  • {{item.name}}

Veličina slova

  • Aa
Zatvorite